• Što su citati?

Citati su doslovno preuzeti dijelovi tuđega teksta u sklopu vlastitoga.

• Kada i zašto se citira?

1. Citira se kada tuđe riječi podupiru vaše stajalište, kada mu se suprotstavljaju, kada imaju autora i kada su nove.

2. Citira se radi priznavanja drugih, zaštite od plagijata, snage argumentacije i širine informacija.

• Dobri citati

1. Citati koji su funkcionalni u argumentaciji vaših ideja.

2. Potkrepljuju vlastite misli, pa služe kao argumenti za vlastite ideje.

3. Predmet su neslaganja i suprotstavljanja, a vlastite ideje služe kao protuargumenti.

4. Osvjetljuju vlastite ideje u susretu s tuđim tekstovima, pa se razvija rasprava argumentima i protuargumentima.

• Loši citati

Citati koji ne pridonose dokaznom postupku teze.

• Otkuda preuzimati citate?

Citate treba preuzimati iz originala po viđenju (de visu), a ne po sjećanju ni iz sekundarnih izvora. Ako se ne može doći do izvornika, u bilješci se upućuje na sekundarni izvor (citirano u, cot. u, cit. po, preuzeto iz i sl.)

• Što su parafraze?

U parafraziranju tuđe ideje i argumenti nisu preneseni od riječi do riječi (citati), nego su prepričani vlastitim riječima.

• Kada se parafrazira?

1. Kada dokumentacija nije neposredno vezana uz izvor, pa nisu potrebne izvorne formulacije ni čvrsti dokazi

2. Kada tuđe ideje možete bolje formulirati nego što je to u izvorniku.

• Kako se parafrazira?

1. Tuđe se riječi potpuno zamjenjuju svojima.

2. Točno se prenosi smisao tuđe ideje.

3. Parafraze se me obilježuju navodnicima, ali se opskrbljuju bibliografskim podacima u referencama (bibliografskim napomenama).

4. Reference u parafrazama dolaze na kraju rečenice.

• Što su reference?

Reference (bibliografske napomene) su bilješke u kojima se donose podaci potrebni za identifikaciju citiranih ili konzultiranih tekstova.

VRSTE REFERENCI

• Fusnote

Bilješke u podnožju teksta.

1. Bibliografske – upućuju na literaturu s pomoću punih ili skraćenih bibliografskih podataka
2. Objasnidbene – donose dodatne informacije i komentare o tekstu

Obvezan su oblik referenci u akademskim radovima iz humanistike.

• Tekstnote

Bilješke u tekstu (sve bilješke u zagradama kojima se u sklopu teksta upućuje na citiranu ili konzultiranu literaturu.)

Česte su u prirodnim i društvenim znanostima.

Sadrže tri podatka:

1. Prezime autora
2. Godinu
3. Broj stranice

• Bilješke na kraju teksta

Bilješke na kraju teksta isti su tip referenci kao i fusnote. Jedina je razlika što se ne nalaze u podnožju teksta, nego na kraju.

• Minimalni podaci u bibliografskoj jedinici

1. Autor
2. Naslov
3. Mjesto
4. Izdavač
5. Godina

• American Psychological Association (APA)

Društvene znanosti (psihologija, sociologija, ekonomija, politologija)

• Modern Language Association (MLA)

Humanističke znanosti i umjetnost

• Chicago

1. Notacijski oblik (češći u humanističkim znanostima)

2. Autor – datum oblik ( u prirodnim i društvenim znanostima)

VAŽNO JE JEDNOM ODABRANI MODEL PRIMJENJIVATI U CIJELOM TEKSTU!

• Što je bibliografija?

Širi pojam od literature.

Popis ukupne relevantne literature bez obzira na to jeste li se služili tom literaturom ili niste. Razlikovno je načelo Oxfordskoga citatnog stila s fusnotama.

Bibliografija je najčešće popis ukupne relevantne literature složen abecednim redom pa autorovom prezimenu. Prezime se od imena odvaja zarezom po načelu inverzije.

• Literatura

Literatura je uži pojam od bibliografije. To je popis isključivo onih djela koja su upotrijebljena u znanstvenome radu, bilo da su citirana, bilo da su konzultirana.

Razlikovno je načelo Hardvarskog citatnog stila s tekstnotama. Budući da tekstnote ne donose pune podatke, obvezno se vežu uz popis literature.

• Mrežni izvori u užem smislu

Online knjige, online članci u časopisima, zbornicima i novinama, online doktorske disertacije, dokumenti i sl.

Autor
Naslov
Izdavač
Godina
URL (ili DOI)
Datum pristupa

• Mrežni izvori u širem smislu

Online projekti, baze podataka, institucionalne ili osobne stranice na mreži, elektronička pošta i sl.

Ti izvori nemaju uobičajene podatke o publikaciji, pa se uz URL i datum pristupa moraju brižljivo opskrbiti sa što više informacija.

• Drugi elektronički mediji

Bliži su klasičnom tipu citiranja, najčešće knjiga. Uz uobičajene podatke o publikaciji bibliografske jedinice sadržavaju natuknicu o mediju.

• Etički kodeks elektroničkih izvora (sedam osnovnih pravila)

1. Postupajte vrlo oprezno s mrežnim izvorima

2. Ako postoji više izvora, držite se najstabilnijih

3. Ako isti tekst postoji u virtualnom i klasičnom obliku, izaberite klasični oblik ili pomno usporedite virtualni i klasični izvor

4. Pazite na vjerodostojnost izvora

5. Citirajte uvijek samo onu verziju koju ste konzultirali

6. Dosljedno primijenite odabrani citatni stil

7. Budite svjesni etičkih rizika i posljedica online citiranja